09.04.2010. 10:37

Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja pod nazivom "Urbanizacija i zdravlje", a s ciljem približavanja zdravlja urbanoj politici koja će pozitivno utjecati na dobrobit zdravlja svih građana.

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja pod nazivom "Urbanizacija i zdravlje", a s ciljem približavanja zdravlja urbanoj politici koja će pozitivno utjecati na dobrobit zdravlja svih građana. Na taj način želi se predstavnicima brojnih gradova i njihovim građanima ukazati na zdravstvene izazove povezane s urbanizacijom i utjecajem urbanog okoliša na zdravlje ljudi.

Tim povodom bit će pokrenuta kampanja pod nazivom "1 000 gradova – 1 000 života", a čime se želi:

  • "1 000 gradova": otvoriti javne prostore zdravlju (bez obzira jesu li to parkovi ili gradske vijećnice) ili zatvoriti ulice - zabraniti promet motornim vozilima i ponuditi građanima mjesta za tjelovježbu, susrete s obitelji i prijateljima;
  • "1 000 života": prikupiti 1 000 priča o urbanim šampionima zdravlja koji su poduzeli razne akcije i imaju značajan utjecaj na zdravlje u svojim gradovima.

Svjetska zdravstvena organizacija poziva sve gradove u tjednu od 7. do 11. travnja 2010. godine  da posvete jedan dan urbanizaciji i zdravlju te organiziraju različite događaje za javnost uključivanjem građana svih dobnih skupina. Dodatno se želi toga dana pokazati spremnost lokalnih vlasti za stvaranje boljih urbanih uvjeta i podizanje kvalitete života te ukazati na:

  • značaj i pojavu zdravstvenih izazova povezanih s urbanizacijom;
  • važnost međusektorske suradnju u vezi urbanog planiranja;
  • zdravstvene potrebe zbog kojih treba postići bolje okruženje i ulaganje u urbane sredine.

Nagli porast broja ljudi koji žive u gradovima postaje jedan od najvažnijih globalnih zdravstvenih izazova 21. stoljeća. Svjetska zdravstvena organizacija prvi put u povijesti bilježi podatak u 2007. godini da 50 posto ljudi cijelog svijeta živi u gradovima, a taj postotak i dalje raste, dok jedna trećina urbane populacije živi u urbanim predgrađima. Do 2030. godine šest od 10 osoba će živjeti u gradu, a taj će broj narasti na sedam od 10 do 2050. godine. Urbanizacija (lat. urbs – grad) je sve više prisutna i postaje trend u sadašnjem svijetu te ima utjecaj na globalno zdravlje i zdravlje svakog pojedinca pa je povezana s mnogim zdravstvenim izazovima i prijetnjama urbanog okoliša, osobito u velikim gradovima zemalja u razvoju. U mnogim slučajevima brzina urbanizacije će prijeći razvojne mogućnosti u gradnji odgovarajuće infrastrukture pa urbano planiranje može promovirati zdravo ponašanje kroz odgovarajuća ulaganja. Dobro osmišljen i dizajniran okoliš (javne zelene površine) povećava mogućnost tjelesne aktivnosti građana, a čime se primjerice može smanjiti rizik od ozljeda. Čimbenici rizika kao što su buka ili strah od kriminala u susjedstvu mogu utjecati na mentalno zdravlje građana.

Važno je napomenuti kako dodatni utjecaj na zdravlje u urbanom okruženju imaju i ostali čimbenici zdravlja (socijalne odrednice), a što primjerice uključuje dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, prihode, obrazovne mogućnosti i sl. Povezivanje zdravlja i urbanog razvoja u suradnji sa ostalim sektorima (tzv. međusektorska suradnja) koji sudjeluju u urbanom planiranju može također povoljno utjecati na zdravlje (primjerice sektori za obrazovanje, promet i javni prijevoz, stanovanje, zaštitu okoliša, socijalnu skrb, uključujući civilno društvo i pojedine građane). Najčešći izazovi za zdravlje koji nastaju zbog urbanizacije su:

  • iznenadne javnozdravstvene i humanitarne krize (poplave, potresi, požari, velike vrućine i dr.);
  • povećana izloženost čimbenicima rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, zloporaba alkohola i droga) što pridonosi razvoju bolesti (visoki krvni tlak, šećerna bolest, neke maligne bolesti i dr.);
  • povećana izloženost nasilju (nesigurne ulice);
  • povećana izloženost prometnim nezgodama zbog velikog porasta broja motornih vozila u gradovima nekih zemalja ("urbani transport") čini veliki javnozdravstveni problem, a čime su osobito zahvaćena djeca i starije osobe (nesigurne ceste i pješački putovi);
  • povećana izloženost zaraznim bolestima zbog loših higijenskih uvjeta ili zagađene vode povećava rizik pojave epidemija zaraznih bolesti, ali i prijenosa HIV-a, tuberkuloze i dr.;
  • prenapučenost, nezaposlenost, siromaštvo, ekonomske i socijalne nejednakosti, izolacija (usamljenost) utječu na mentalno zdravlje;
  • zagađenje zraka i emisija štetnih plinova povećava rizik oboljenja od respiratornih bolesti, ali i pogoršava vanjsko zagađenje (motorna vozila, industrija, grijanje) te pridonosi nastanku globalnih klimatskih promjena.

Za zdravlje je potrebna čista i uravnotežena okolina gdje su podjednako važni svi uvjeti (fizički, psihički, socijalni i estetski).

Pozivamo Vas da nam se pridružite u nedjelju, 11. travnja u vremenu od 11 do 12 sati na Trgu Portarata.